OSTALI IZVORI ENERGIJE - BIOMASA

Pod energijom biomase razumijemo energiju koja se u pravilu oslobađa oksidacijom (paljenjem) raznih organskih materijala. Iako se još može koristiti i klasično ogrijevno drvo, kad se govori o ovim izvorima energije uglavnom se misli na:

• biomasu - drvo, kora, drveni otpad, lišće, nedrvne stabljike - u raznim oblicima, uglavnom usitnjenim (čips, granule) ili pak kompaktirani (pelete, briketi) radi olakšane i mehanizirane manipulacije;
• biogoriva - razna ulja ili alkoholi, kao supstituti klasičnih tekućih goriva, naročito pogodni za korištenje u postojećim motorima s unutarnjim izgaranjem - biodizel, etanol;
• bioplin - nusprodukti raspadanja organskih tvari, najčešće na deponijama smeća, velikim gnojištima na farmama i sl., gdje se može sigurni i učinkovito sakupiti.

Energija biomase u Crnoj Gori

Ministarstvo za zaštitu životne sredine, kopna i mora Republike Italije je u studiji "Procjena energetskog potencijala vjetra, sunčevog zračenja i biomase" prezentovala potencijale energije biomase u Crnoj Gori. Glavni izvori informacija tokom istraživanja bili su statistički podaci dostupni za čitavu nacionalnu teritoriju, kao i podaci o globalnom vegetacionom pokrivaču dostupni u specijalizovanim bazama podataka. Stvaranje mapa koje se odnose na globalni vegetacioni pokrivač otkrilo je heterogenu prirodu crnogorskog pejzaža. Prema razmatranoj klasifikaciji za procjenu energetskog potencijala biomase (slika ispod), šume predstavljaju 36%, a ratarske površine 28%, dok 33% ukupne površine zemljišta predstavlja neodreneni tip, tj. mješavinu izmjenu ratarskih površina i prirodne vegetacije. Samo naseljena urbana područja i nacionalni parkovi (ukupno 3%) nijesu uključeni u procjenu energetskog potencijala biomase.

Procjena energetskog potencijala biomase na osnovu kategorijakorišćenja zemljišta

Prema gore navedenim rezultatima, Crna Gora ima veliki potencijal za korišćenje energetskog potencijala biomase, što se prevashodno odnosi na sektor šumarstva, a potom i na sektor poljoprivrede. Godišnji prirast količine drveta, kao najznačajnijeg energenta ove vrste, ukupno je ocijenjen na 2,6 m3/ha,god., dok je trenutni nivo potrošnje drveta procijenjen na oko 1,03 m3/ha,god. Procijenjeni prirast drveta je izmenu 850 hiljada m3/god. i 1.060 hiljada m3/god. Ipak, podatke o raspoloživoj biomasi u energetske svrhe treba još usaglasiti. U direktnoj saradnji sa lokalnim vlastima potrebna su dodatna istraživanja za dobijanje pouzdanijih podataka.

Procjena potencijala OIE u CG
Renewable Energy Resource Assesment for Montenegro

Krajem 2009 godine na inicijativu Centra za obnovljive izvore energije i energetsku uštedu (CRES) i uz pomoć Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID/Hellenic Aid) pokrenuta je studija procijene potencijala biomase za zemlje članice Energetske zajednice, među kojima je i Crna Gora. Studija za Crnu Goru je urađena od strane lokalnog konsultanta Mr Vesna Nikčević i prof. Branka Glavonjića.

Energetski potencijal biomase u Crnoj Gori
Energy potential of biomass in Montenegro

Osim ovoga, u toku je projekat finansiran od strane Kraljevine Luksemburg u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Druga faza ovog projekta je trenutno u toku, a jedan od glavnih ciljeva druge faze projekta je i pokretanje tržišta biomase u Crnoj Gori. Detaljnije informacije o projektu mogu se naći na internet strani projketa www.fodemo.com. Jedan od prvih rezultata druge faze je i procijena energetskog potencijala korišćenjem drvnog otpada urađena od strane Prof. Branka Glavonjića.

- Studija mogućnosti i prepreka razvoja tržišta biomase u Crnoj Gori.
- Opportunities and challengers of development of woody biomass market in Montenegro.

Crna Gora kao članica Energetske zajednice će u toku 2011 i 2012. godine implementirati direktivu 2009/28 EC za obnolvjive izvora energije u potpunosti. Štaviše Crna Gora je već kroz Zakon o energetici („Sl. List CG“, br. 28/10) implementirala ovu direktivu, osim u oblasti transporta. Direktiva 2009/28 EC nameće nacionalni cilj za udio obnovljivih izvora energije u sveukupnu potrošnju energije, ne samo električne energije. Sekretarijat energetske zajednice je u toku 2010. godine izračunao dati nacionalni cilj za zemlje u energetskeoj zajednici, a u skladu sa Direktivom 2009/28 EC.

Studija implementacije Direktive 2009/28 EC za zemlje članice Energetske zajednice

Međutim, s obzirom na nesigurnost podataka potrošnje biomase za baznu 2005. godinu, Energetska zajednica je inicrala i u toku 2010 – 2011. godine će sprovesti studiju proračuna potrošnje biomase u zemljama članicama Energetske zajednice kako bi se u toku 2011. godine detaljnije proračunao nacionalni cilj za ove zemlje.

Projektni dokument ove studije može se naći na sledećem linku.